Ovo je pregled DELA TEKSTA rada na temu "Prestanak privrednih subjekata". Rad ima 12 strana. Ovde je prikazano oko 500 reči izdvojenih iz rada.

Napomena: Rad koji dobjate na e-mail ne izgleda ovako, ovo je samo DEO TEKSTA izvučen iz rada, da bi se video stil pisanja. Radovi koje dobijate na e-mail su uređeni (formatirani) po svim standardima. U tekstu ispod su namerno izostavljeni pojedini segmenti.

Ako tekst koji se nalazi ispod nije čitljiv (sadrži kukice, znakove pitanja ili nečitljive karaktere), molimo Vas, prijavite to ovde.

Uputstvo o načinu preuzimanja rada možete pročitati ovde.

 

OTVORENI UNIVERZITET „APEIRON“ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE U TRAVNIKU

PRESTANAK PRIVREDNIH SUBJEKATA

SEMINARSKI RAD

PREDMET: Pravo privrednih društava

SEMESTAR: VI

SMJER STUDIJA: Poduzetnički menadžment

VITEZ, travanj, 2010. god.

SADRŽAJ

UVOD

Iako se u Zakonu propisuju oblici trgovačkih društava, Zakon ne isključuje autonomiju stranaka u uređenju odnosa u trgovačkom društvu putem statuta ili društvenog ugovora. Ta je autonomija u oblikovanju sadržaja pravnih odnosa društava osoba veća nego kod društava kapitala. Kod društava osoba pravni odnos članova nije samo odnos uzajamnih obveza, dakle obveznopravni odnos. Činjenica da se članovi društva obvezuju na suradnju za postizanje zajedničkog cilja znači više od pukog preuzimanja obveza. To znači, da neke okolnosti nadilaze osobnu sferu pojedinog člana i ulaze u zajedničku sferu, pa iz tog proizlaze i specifična prava prava članova na vođenje poslova, zastupanje, uvid u knjigovodstvo i sl. Međutim, kod društava osoba nije tako dojmljivo oblikovana zajednička volja društva i njezina odijeljenost od volje pojedinih članova, kao što je to kod društava kapitala. Društvo osoba postoji upravo između tih osoba, i nije mu cilj da kao trajno djelatno jedinstvo nadživi osobne promjene. Stoga društvo osoba obično prestaje smrću ili izlaskom nekog člana iz društva, iako želja za društvenim nadživljavanjem i u takvu slučaju može naći svoj izraz u društvenom ugovoru. Prema tome , uprkos činjenici da zakon BiH pridaje svojstvo pravne osobe i društvima osoba, a ne samo onima kapitala, društva osoba nemaju tako izraženu nadosobnu pravnu sferu, „zajedničku volju“, odijeljenu od volje svojih pojedinih članova, kao što to imaju društva kapitala. Zakon BiH prihvaća normativni sustav osnivanja trgovačkih društava što znači, da se u načelu za osnivanje društva ne traži odobrenje nekog državnog tijela, nego samo ispunjenje pretpostavki propisanih u Zakonu. Upis u sudski registar ima konstitutivni, a ne tek deklaratorni karakter. Međutim, za učinak toga upisa prema trećima traži se da se on javno objavi.

TRGOVAČKA DRUŠTVA

Prema romanskom sistemu trgovačko društvo je skup više pravnih i/ili fizičkih osoba koje uz obavljanje neke trgovačke djelatnosti pod personalnom ili realnom firmom, na osnovu udruženja određenih uloga izraženih u dionicama ili udjelima, ostvaruju dobit, koju će između sebe podijeliti prema kriterijumima utvrđenim ugovorom o osnivanju.

Trgovačka društva se dijele na društva osoba i društva kapitala. Budući da su i jedna i druga pravne osobe , bitnu razliku među njima treba tražiti u odgovornosti društva svojim vjerovnicima. Kod društva osoba članovi društva odgovaraju za obveze društva i svojom osobnom imovinom, dok društva kapitala odgovaraju vjerovnicima za svoje obveze isključivo imovinom društva. Fizičke osobe mogu osnivati ortačka društva, javna trgovačka društva, komanditna društva, akcionarska društva i društvo sa ograničenom solidarnom odgovornošću. Pravna lica mogu osnivati akcionarsko društvo, društvo sa ograničenom odgovornošću, komanditno društvo sa statusom komanditno i poslovno udruženje. U društva osoba ubrajaju se ortačko društvo i komanditno duštvo. U društva kapitala spadaju: akcionarska društva, komanditna društva na akcije i društva sa ograničenom odgovornošću.

...

 

-------------------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU.---------------------

    www.maturski.org

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL:

[email protected]